{"id":390,"date":"2018-11-24T00:40:23","date_gmt":"2018-11-23T23:40:23","guid":{"rendered":"https:\/\/pdfknjige.com\/download\/?p=390"},"modified":"2018-11-24T00:40:23","modified_gmt":"2018-11-23T23:40:23","slug":"milan-begovic-pustolov-pred-vratima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pdfknjige.com\/download\/milan-begovic-pustolov-pred-vratima\/","title":{"rendered":"Milan Begovi\u0107 \u2013 Pustolov pred vratima"},"content":{"rendered":"\n<!-- WP QUADS Content Ad Plugin v. 2.0.39 -->\n<div class=\"quads-location quads-ad1\" id=\"quads-ad1\" style=\"float:none;margin:0px 0 0px 0;text-align:center;\">\n<script async src=\"\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js\"><\/script>\r\n<!-- Pdfknjige_intext_add -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-5206472975755155\"\r\n     data-ad-slot=\"6287849282\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n<\/div>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-385\" src=\"https:\/\/pdfknjige.com\/download\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/Pustolov-pred-vratima-Milan-Begovic-200x267.jpg\" alt=\"Pustolov pred vratima - Milan Begovic\" width=\"200\" height=\"267\" srcset=\"https:\/\/pdfknjige.com\/download\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/Pustolov-pred-vratima-Milan-Begovic-200x267.jpg 200w, https:\/\/pdfknjige.com\/download\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/Pustolov-pred-vratima-Milan-Begovic.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 200px) 100vw, 200px\" \/>Milan Begovi\u0107 ro\u0111en je u Vrlici, gradi\u0107u u\u00a0Dalmatinskoj zagori, od oca Ivana, malog posjednika i majke Filomene ro\u0111. Bressan. \u0160kolovanje nastavlja u\u00a0Splitu. U knji\u017eevnosti se javlja\u00a01891.\u00a0godine pjesmom\u00a0<i>Nad spomenikom vi\u0161ih junaka<\/i>\u00a0koju je potpisao kao\u00a0<i>Tugomir Cetinski<\/i>. Kasnije je upisao studij prirodoslovlja na\u00a0zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu, ali ga nikada nije zavr\u0161io. Ipak je\u00a01903.\u00a0u\u00a0Be\u010du\u00a0diplomirao\u00a0romanistiku\u00a0i\u00a0slavistiku. Ponovno se vra\u0107a u\u00a0Split gdje radi kao gimnazijski profesor. Pa\u017enju na sebe privla\u010di zbirkom\u00a0<i>Knjiga Boccadoro<\/i>\u00a0koju pojavljuje pod pseudonimom\u00a0<i>Xeres de la Maraja<\/i>. To djelo su predstavnici \u201cmladih\u201d ocijenili kao predstavnika hrvatske moderne, a \u201cstari\u201d su je odbacili kao primjer \u201cbolesne lirike\u201d.<sup id=\"cite_ref-1\" class=\"reference\"><\/sup>\u00a0Ostale zbirke pjesama\u00a0<i>Vrelo<\/i>\u00a0(1912.) i\u00a0<i>Izabrane pjesme<\/i>\u00a0(1925.) nisu privukle toliku pozornost. U drami se oku\u0161ava\u00a01902<a title=\"1902.\" href=\"https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/1902.\">.<\/a>\u00a0djelom\u00a0<i>Myrrha<\/i>\u00a0objavljena pod pseudonimom\u00a0<i>Stanko Du\u0161i\u0107<\/i>. Od ostalih drama najpoznatije su\u00a0<i>Pustolov pred vratima<\/i>\u00a0(1926<a title=\"1926.\" href=\"https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/1926.\">.<\/a>) i\u00a0<i>Bez tre\u0107ega<\/i>\u00a0(1931<a title=\"1931.\" href=\"https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/1931.\">.<\/a>)<\/p>\n<p>1908.\u00a0godine upoznaje direktora\u00a0<i>Deutsche Spielhausa<\/i>\u00a0(Hamburg) u kojem dvije godine poslije postaje dramaturgom tog kazali\u0161ta. Od\u00a01912.\u00a0do\u00a01915.\u00a0bio je dramaturg u\u00a0be\u010dkom\u00a0kazali\u0161tu\u00a0<i>Neue Wiener B\u00fchne<\/i>. Mobiliziran je\u00a01915.\u00a0godine, a od\u00a01919.\u00a0uklju\u010den u vojne slu\u017ebe. Od\u00a01920.\u00a0predaje na\u00a0zagreba\u010dkoj\u00a0Gluma\u010dkoj \u0161koli. Od 1927. ravnatelj je Drame\u00a0HNK u Zagrebu. Nakon praizvedbe njegove drame\u00a0<i>Hrvatski Diogenes<\/i>\u00a0(1928.), premje\u0161ten je na mjesto profesora III. gimnazije zbog aluzija na politi\u010dke prilike u\u00a0Hrvatskoj.Na tome mjestu je umirovljen\u00a01932.\u00a0godine.<\/p>\n<p>Godine\u00a01942.\u00a0ure\u0111uje antologiju\u00a0<i>Hrvatska proza XX. stolje\u0107a<\/i>. Godine\u00a01945.\u00a0ga je kaznio\u00a0<i>Sud \u010dasti Dru\u0161tva knji\u017eevnika Hrvatske<\/i>\u00a0zbog javnog djelovanja u razdoblju\u00a0NDH; ka\u017enjen je odre\u0111enom vremenskom \u0161utnjom i gubitkom gra\u0111anskih prava. Umro je u\u00a0Zagrebu\u00a013. svibnja\u00a01948.\u00a0godine. Odlikovan je francuskom Legijom \u010dasti. Svoja djela pisao je pod pseudonimima:\u00a0<i>Xeres de la Maraja, Tugomir Cetinski, Stanko Du\u0161i\u0107, Esop s Gri\u010da, Hipolit, Malvolio<\/i>\u00a0i\u00a0<i>Petronius<\/i>.<\/p>\n<p><em>Izvor:\u00a0<a href=\"https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Milan_Begovi%C4%87\">Wikipedia<\/a><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Park jedne vile od koje se vidi samo terasa. U dnu visoka \u017eeljezna re\u0161etka sa zatvorenim vratima. Iza nje cesta. Ljeto. Predve\u010der.<\/em><\/p>\n<p><em>Na terasi, na udobnom goblenskom naslonja\u010du sa &#8220;u\u0161esima&#8221; &#8211; iza koga stoji velika staja\u0107a lampa na stalku od \u0161iblja &#8211; sjedi, podlo\u017eena jastucima, mlada bolesna DJEVOJKA, umotana u bijeli venecijanski \u0161al i, zatvorenih o\u010diju, slu\u0161a sviranje glasovira \u0161to dopire iz ku\u0107e. To je drzak skoro opsceni moderni ples. Nakon nekoliko taktova glasovir prestane i malo zatim pojavi se na vratima MILOSRDNA SESTRA.<\/em><\/p>\n<p>SESTRA: Jo\u0161 jedanput?<\/p>\n<p>DJEVOJKA: Hvala, sestro. Dosta je. To je bio moj posljednji fox-trott u institutu. Plesale smo ga ja i Kristina, ali ga nismo dovr\u0161ile.<\/p>\n<p>SESTRA koja se je me\u0111utim pribli\u017eila bolesnici: Za\u0161to?<\/p>\n<p>DJEVOJKA: Iznenada mi je pozlilo. Iz Kristinina naru\u010dja pre\u0161la sam u postelju. Dane i no\u0107i le\u017eala sam nepomi\u010dna, al u mozgu je uvijek udarao ritam onog fox-trotta. Nisam ga se mogla osloboditi.<\/p>\n<p>SESTRA: Vru\u0107ica obi\u010dno podr\u017eaje posljednje utiske.<\/p>\n<p>DJEVOJKA: Ah, \u0161ta ja znam!&#8230; Da mi se je jo\u0161 samo jedanput vratiti onamo. Kristina me zacijelo jo\u0161 uvijek \u010deka.<\/p>\n<p>SESTRA: Voljele ste se?<\/p>\n<p>DJEVOJKA: Mnogo. Tri smo godine pro\u0161le zajedno. Dan na dan jedna uz drugu. Spavale u istoj sobi, sjedile u istoj klupi. Mislile jednake misli i imale jednake \u017eelje. Uvjerena sam da ona i sada \u017eeli isto ono, \u0161to i ja.<\/p>\n<p>SESTRA: A to je?<\/p>\n<p>DJEVOJKA: Da ozdravim.<\/p>\n<p>SESTRA: To vam svi mi \u017eelimo, gospo\u0111ice.<\/p>\n<p>DJEVOJKA: Znam. Vi ste dobri. Pru\u017ei joj ruku polako, koju sestra primi. Iza male pauze: Al kod nas je ne\u0161to drugo. To nije onako kao \u0161to je htjeti dobro svome bli\u017enjemu. Mi smo jedna drugoj pomagale izgra\u0111ivati osnove za \u017eivot. Stvarati sre\u0107u: sve san po san, \u017eelja po \u017eelja.<\/p>\n<p>SESTRA: Pa drugo i nije sre\u0107a.<\/p>\n<p>DJEVOJKA: Ja mislim da je sre\u0107a vi\u0161e. Vi\u0161e od snova, vi\u0161e od \u017eelja: oni su samo staza, \u0161to vodi do nje. Ali sre\u0107a je zacijelo ne\u0161to, \u0161to se da gledati o\u010dima i obujmiti rukama.<\/p>\n<p>SESTRA kao da ho\u0107e promijeniti temu: Nije li vam hladno, gospo\u0111ice? Bilo bi dobro da u\u0111emo u ku\u0107u.<\/p>\n<p>DJEVOJKA: Nemojte. Ve\u010der je tako mirna. I topla. Ostavite me jo\u0161 malo ovdje. Volim sjediti ovako, okrenuta le\u0111ima prema velikim vratima. Onda mi se \u010dini, da \u0107e do\u0107i netko koga \u010dekam.<\/p>\n<p>SESTRA: Tko bi mogao do\u0107i?<\/p>\n<p>DJEVOJKA: Kad bih ja znala! Znam samo da uvijek ima neko tko \u010deka pred vratima. Neko tko nosi promjenu. A mo\u017eda i sre\u0107u. To zna i Kristina. Mi smo ga nazivale: pustolov pred vratima. Meni se i sada \u010dini da stoji iza re\u0161etke. Pogledajte, je li tkogod tamo?<\/p>\n<p>SESTRA: Al tko bi bio, gospo\u0111ice! Cesta je prazna i, dokle god se vidi, bijela. To su samo ostaci romantike iz instituta: tamo se obi\u010dno fantazira o pustolovima, vitezovima ili poetama. Al kad do\u0111e \u017eivot, sve on to prevrne i rastjera.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>PREUZIMANJE<\/strong>: nakon odabira \u017eeljenog formata otvorit \u0107e se Mega stranica na kojoj pritisne\u0161 download i to je to\u00a0\ud83d\ude42\n<!-- WP QUADS Content Ad Plugin v. 2.0.39 -->\n<div class=\"quads-location quads-ad1\" id=\"quads-ad1\" style=\"float:none;margin:0px 0 0px 0;text-align:center;\">\n<script async src=\"\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js\"><\/script>\r\n<!-- Pdfknjige_intext_add -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-5206472975755155\"\r\n     data-ad-slot=\"6287849282\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n<\/div>\n<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a class=\"maxbutton-1 maxbutton maxbutton-pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\" href=\"https:\/\/mega.nz\/#!4UMhiQ6Q!INjU7RvUo7Xma53Xo_4d_yenIObCbo8-ucfLzsYH8Iw\"><span class='mb-text'>.PDF<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"maxbutton-2 maxbutton maxbutton-epub\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\" href=\"https:\/\/mega.nz\/#!wRVjRYha!4uNUIyxkCMqGWC2ts63lMCT9AmyS1pJGOweeugJJJPg\"><span class='mb-text'>.EPUB<\/span><\/a>\u00a0<a class=\"maxbutton-3 maxbutton maxbutton-mobi\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\" href=\"https:\/\/mega.nz\/#!NMMniKaC!6vHyP2dmSzGRluXQo3_XRE3nTmW2BRqp6xmttgbdqTA\"><span class='mb-text'>.MOBI<\/span><\/a>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Milan Begovi\u0107 ro\u0111en je u Vrlici, gradi\u0107u u\u00a0Dalmatinskoj zagori, od oca Ivana, malog posjednika i majke Filomene ro\u0111. Bressan. \u0160kolovanje nastavlja u\u00a0Splitu. U knji\u017eevnosti se javlja\u00a01891.\u00a0godine pjesmom\u00a0Nad spomenikom vi\u0161ih junaka\u00a0koju je potpisao kao\u00a0Tugomir Cetinski. Kasnije je upisao studij prirodoslovlja na\u00a0zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu, ali ga nikada nije zavr\u0161io. Ipak je\u00a01903.\u00a0u\u00a0Be\u010du\u00a0diplomirao\u00a0romanistiku\u00a0i\u00a0slavistiku. Ponovno se vra\u0107a u\u00a0Split gdje radi kao gimnazijski profesor. Pa\u017enju na sebe privla\u010di zbirkom\u00a0Knjiga Boccadoro\u00a0koju pojavljuje pod [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":385,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[61],"class_list":["post-390","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatska-knjizevnost","tag-milan-begovic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pdfknjige.com\/download\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/390","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pdfknjige.com\/download\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pdfknjige.com\/download\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pdfknjige.com\/download\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pdfknjige.com\/download\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=390"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/pdfknjige.com\/download\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/390\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":391,"href":"https:\/\/pdfknjige.com\/download\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/390\/revisions\/391"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pdfknjige.com\/download\/wp-json\/wp\/v2\/media\/385"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pdfknjige.com\/download\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=390"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pdfknjige.com\/download\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=390"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pdfknjige.com\/download\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=390"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}